четвртак, 20. јул 2017.

Povodom stogodišnjice Krfske deklaracije

Opšte je mesto tvrdnja da je stvaranje zajedničke južnoslovenske države bila kobna istorijska greška, romantičarska zabluda i tako dalje.
Da li je zaista tako?
Pogledajmo iz srpskog ugla. Ta država je imala jednu veoma važnu funkciju: razbijanje Austrougarske kao najveće pretnje a srpski narod se, najvećim svojim delom, našao u okviru jedne državne celine.
Sagledano sveobuhvatnije, bolje je, u ekonomskom, spoljnopolitičkom, vojnom i kulturnom smislu, imati jednu veću nego niz manjih države, što je žalosna sudbina postojugoslovenskog prostora i dokazala.

Ta država je imala sasvim dobar i trezven politički razlog: jednom većom državom, držati velike sile van Balkana.
Nije uspela da opstane, razbijana je i razbijena i iznutra i spolja. I dobili smo to što smo dobili.
Stiče se utisak da poneki uticajni ljudi u Srbiji misle da je moguće vratiti se u period od 1903. do 1914. i nastaviti tamo gde se onda stalo. Besmislica, naravno, nemoguće je poništiti hod istorije.
Kao što je nemoguće vratiti se u period pre devedesetih (ili sedamdesetih kada su postavljene osnove raspada).
Ali se treba, sa žaljenjem, nikako zluradošću, podsetiti jedne velike propuštene šanse.
Eto, uspeli smo da izgubimo čitavu jednu državu.